Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. godine

Karl Marks
Ekonomsko-filozofski rukopisi iz 1844. godine

Fusnote

^[1] stručno, specijalno
^[2] Odlomke koji su u ovom spisu stavljeni u šiljaste zagrade, Marks je u rukopisu precrtao.
^[3] osvetu.
^[4] prostu ljudskost
^[5] U rukopisu mrlja od crnila. Dopunio prema smislu redaktora MEGA, Erste Abteilung, Band 3. To važi i za ostale riječi ili djelove riječi u ovom pasusu koji su stavljeni u zagrade.
^[6] ...nijedna klasa ne trpi tako surovo od njegova opadanja kao radnička klasa.
^[7] "Dakle, da bi mogli živjeti, nevlasnici su primorani da direktno ili indirektno stupe u službu vlasnika, tj. da postanu od njih zavisni."
^[8] Služinčad - plaće; radnici - najam; službenici - plaća ili nagrada.
^[9] "Dati svoj rad u najam", "uložiti svoj rad na kamatu", "raditi umjesto drugoga".
^[10] "Iznajmiti materijal za rad", "uložiti materijal za rad na kamate", "učiniti da drugi radi umjesto tebe".
^[11] "Ovakav ekonomski sistem osudjuje ljude na tako niske poslove, na tako žalosnu i gorku degradaciju, da divljaštvo, uporedjeno sa njom, izgleda kao kraljevsko stanje".
^[12] "Prodavanje sopstvenog tela nevlasnika u svim oblicima".
^[13] Broj žena sumnjiva morala.
^[14] "Prosječno trajanje života ovih nesretnih stvorenja s ulice, pošto su stupila na put bludničenja, iznosi oko šest ili sedam godina. Prema tome, da bi se održao broj od 60-70 hiljada prostitutki, mora postojati, u tri kraljevstva, najmanje 8 do 9 hiljada žena koje će se svake godine odati ovom nedostojnom poslu, ili približno dvadeset četiri nove žrtve na dan, što čini prosjek od jedne na sat. I dalje, prema tome, ako jednak omjer postoji na cijeloj zemaljskoj kugli, mora na njoj biti neprestano oko milijun i po ovih nesrećnica."
^[15] "Broj bijednika raste s njihovom bijedom i baš u krajnjim granicama oskudice ljudi se u najvećem broju otimaju za pravo na patnje... 1821. g. stanovništvo Irske iznosilo je 6.801.827. Godine 1831. taj broj se popeo na 7.764.010; to znači 14% porasta za deset godina. U Lensteru, u pokrajini u kojoj je život nešto lakši, broj stanovništva je porastao samo za 8%, dok je u Konotu najbjednijoj pokrajini, porast dostigao 21%. (Izvadak iz Anketa o Irskoj, objavljenih u Engleskoj), Beč 1840.
^[16] Rad je tvornička roba.
^[17] Kao trgovačkoj robi, radu mora sve više i više padati cijena.
^[18] "... radničko stanovništvo koje trguje radom prisiljeno je da se zadovolji najslabijim dijelom proizvoda... Nije li teorija o radu-trgovačkoj robi, samo prerušena teorija ropstva? Zašto se onda u radu vidjela samo razmjenska vrijednost?"
^[19] Radnik nikako nije u položaju slobodnog prodavaca nasuprot onome koji ga upotrebljava... Kapitalistu je uvijek slobodno da upotrebi rad, a radnik je uvijek primoran da ga proda. Vrijednost rada potpuno je uništena ako se on svakog časa ne prodaje. Za razliku od prave robe, rad ne podliježe ni akumulaciji, pa čak ni štednji. Rad je život, a ako se život svaki dan ne razmjenjuje sa hranom, on trpi i ubrzo gine. Da bi ljudski život bio roba, mora se dakle, dopustiti ropstvo".
^[20] ... slobodan rezultat trgovine... snižava odjednom i cijenu i naknadu za rad; on usavršava radnika, a ponižava čovjeka.
^[21] Industrija je postala rat, a trgovina kocka.
^[22] strojevi za preradu pamuka
^[23] "... ona je rasipala živote ljudi koji sačinjavaju njenu vojsku s isto toliko ravnodušnosti kao i veliki osvajači. Njen cilj je bio da poseduje bogatstva, a ne da usreći ljude. Ovi interesi (tj. ekonomski) slobodno prepušteni sebi samima... moraju nužno doći u sukob; oni nemaju drugog gospodara osim rata, a ratne odluke daju jednima poraz i smrt, da bi drugima dale pobjedu... i baš u sukobu suprotnih snaga nauka traži red i uravnoteženost: neprestani rat je prema nauci jedino sredstvo kojim se može postici mir; ovaj rat naziva se konkurencijom".
^[24] privrženost
^[25] "Uvjereni smo, a to naše uvjerenje dijele i komesari zaduženi anketom o životnim uvjetima ručnih tkalaca, da bi veliki industrijski gradovi ubrzo izgubili svoje radničko stanovništvo kad ne bi iz okolnih seoskih područja neprestano dobijali priliv zdravih ljudi, nove krvi."
^[26] "Stanovita količina nagomilanog rada stavljenog u rezervu."
^[27] pošten, umjeren, razuman profit
^[28] višak
^[29] čista dobit
^[30] fondova za posudjivanje kamate
^[31] stalnog kapitala i opticajnog kapitala
^[32] Zna se da radovi visoke kulture obično angažiraju samo maleni broj ruku.
^[33] "Iznajmiti svoj rad znači započeti svoje robovanje. Iznajmiti materijal za rad znači stvoriti svoju slobodu... Rad - to je čovjek, materijal naprotiv nema ništa čovječnoga."
^[34] "Element materija, koji ne može ništa učiniti za stvaranje bogatstva bez drugog elementa rada, prima magično svojstvo da se za one koji njim vladaju oplodjuje kao da su oni sami uložili ovaj drugi neophodni element". ... "Pod pretpostavkom da svakodnevni rad donosi radniku prosječno 400 franaka godišnje i da ta svota dostaje svakom odraslom čovjeku da živi kakvim takvim životom, svaki onaj tko posjeduje 2000 franaka od rente, od zakupa, od najamnine i sl. primorava, dakle, indirektno pet ljudi da za njega rade; 100 000 franaka rente predstavlja rad 250 ljudi, a 1 milijun franaka rad 2500 pojedinaca..."
^[35] "Ljudski zakoni dali su vlasnicima pravo da upravljaju svojim vlasništvom i da ga zloupotrebljavaju, tj. da rade što hoće sa materijalom za rad... zakon ih nikako ne prisiljava da dadu rada nevlasnicima kad je potrebno i uvijek, niti im dadu najamninu koja bi uvijek bila dovoljna itd."... "Potpuna sloboda što se tiče prirode, količine, kakvoće, pogodnosti proizvodnje, što se tiče upotrebe i trošenja bogatstva, raspolaganja materijalom za svaki rad. Svatko je slobodan da razmjenjuje svoju stvar kako on to hoće, ne obazirući se ni na šta, osim na svoj vlastiti pojedinačni interes."
^[36] Konkurencija ne znači drugo već neobaveznu razmjenu, koja sama predstavlja neposrednu i logičnu posljedicu prava svakog pojedinca da se služi kako hoće sredstvima svake proizvodnje. Ova tri ekonomska momenta koja sačinjavaju jedan momenat: pravo upotrebe i zloupotrebe, sloboda razmjene i neograničena konkurencija povlače za sobom slijedeće konzekvencije: svako proizvodi ono što hoće, kako hoće, kada hoće i gdje hoće; svatko proizvodi dobro ili loše, dovoljno ili nedovoljno, rano ili kasno, suviše skupo ili suviše jeftino; nitko ne zna hoće li prodati, kako će prodati, kada će prodati, gdje će prodati, kome će prodati, a isto je tako i sa kupnjom. Proizvodjač ne zna za potrebe i izvore, za ponudu i potažnju. On prodaje kad hoće, kad može, gdje hoće i uz cijenu koju hoće. A isto tako kupuje. U svemu tome on je uvijek igračka slučaja, rob zakona jačega, onoga kome se manje žuri, onoga koji je bogatiji. Dok na jednoj tački vlada oskudica izvjesnog bogatstva, na drugoj vlada izobilje i rasipništvo. Dok jedan proizvodjač prodaje mnogo i skupo, uz veliki profit, drugi ne prodaje ništa ili prodaje uz gubitak... Ponuda ne poznaje potražnju, a potražnja ne poznaje ponudu. Vi proizvodite kad ste u mogućnosti da isporučite robu, hir je vec prošao i zaustavio se na nekoj drugoj vrsti proizvoda... neibježne poljedice: stalnost i uneverzialnost bankrota; slaba predvidjanja, nagli slomovi, neočekivana bogatstva, komercijalne krize, nezaposlenost, periodična zasićenost ili oskudica, nestalnost i sniženje nadnice i profita; gubitak ili ogromna rasipanja bogatstva, vremena i truda na polju ogorcene konkurencije."
^[37] Zemljišna renta
^[38] "...čovjeku, koji bi iz kapitala od 20 000 fr. izvukao 2000 fr. godišnjeg profita, posve je svejedno da li je njegov kapital zaposlio 100 ili 1000 ljudi... Zar nije takav i stvarni interes jedne nacije? Ako njen čisti i stvarni prihod, zakupi i profiti budu jednaki, što se nje tiče da li je sačinjava 10 ili 12 milijuna individua? (Sv. II, str. 194, 195.) "Zaista, kaže gospodin Sismondi (sv. II, str. 331), jedino se još može željeti da kralj, ostavši sam na otoku, okrečući ručicu, naredi da automati izvrše čitav posao u Engleskoj."
^[39] "Vlasnik koji kupuje radnikov rad uz tako nisku cijenu da je ovome jedva dovoljna za najnužnije potrebe, nije odgovoran ni za oskudnu nadnicu ni za predugo trajanje rada: on sam se pokorava zakonu koji sam nameće... Bijeda ne dolazi toliko od ljudi koliko od moći koju imaju stvari."
^[40] "... Da bi se povećala vrijednost godišnjeg prihoda zemlje i rada, nema drugog sredstva sem povećanja broja produktivnih radnika, ili s obzirom na snagu - povećanja proizvodne sposobnosti već ranije zaposlenih radnika... U jednom i u drugom slučaju potrebno je gotovo uvijek povećanje kapitala."
^[41] stanarina
^[42] zajmodavac na zalog
^[43] Neto-prihod i bruto-prihod
^[44] nema zemlje bez vlasnika
^[45] nema zemlje bez gospodara
^[46] novac nema vlasnika
^[47] riječ "ukinuti" napisana je u rukopisu iznad riječi "negirati"
^[48] riječ "tek" (njemački "erst") u rukopisu nečitka; možda je i neka druga riječ.
^[49] Ovim recima počinje str. XL drugog rukopisa; prethodnih 39 stranica nije sačuvano.
^[50] oštećeno mjesto u rukopisu
^[51] Vidi naduvenog starohegelovskog teologa Funkea, koji je, pozivajući se na gospodina Leoa, sa suzama u očima pričao kako se kod ukidanja kmetstva jedan rob ustezao da prestane biti plemićko vlasništvo. Vidi i patriotske fantazije Justusa Mezera, koje se ističu time što nijednog trenutka ne napuštaju čestiti, malogradjanski, "domaći", obični, ograničeni horizont filistra i što su čiste fantazije. Ta protivrječnost ih je načinila tako dopadljivima njemačkoj ćudi.
^[52] uz stranicu
^[53] Prostitucija je samo poseban izraz opće prostitucije radnika, a kako je prostitucija odnos u koji ulazi ne samo onaj koji se prostituira nego i onaj koji dovodi do prostitucije - čija je podlost još veća - onda u tu kategoriju ulazi i kapitalist itd.
^[54] U rukopisu Marks je neke delove teksta precrtao; ta mjesta su ovdje stavljena u šiljate zagrade.
^[55] Ona je zato isto tako mnogostrana kao što su mnogostrana odredjenja čovjekova bića i čovjekove djelatnosti.
^[56] Ja se praktički prema stvari mogu odnositi ljudski samo kad se stvar prema čovjeku odnosi ljudski.
^[57] samostvaranje
^[58] U rukopisu nečitljiva riječ.
^[59] Veći deo ove stranice rukopisa je otrgnut pa se integralni tekst nije mogao rekonstruisati.
^[60] U rukopisu nedostaju otprilike tri reda.
^[61] nečitljivo napisana riječ
^[62] list oštećen, riječ nečitljiva
^[63] potražnja
^[64] potvrdu o siromaštvu
^[65] Fojerbah još svhaća negaciju negacije, konkretan pojam, kao mišljenje koje se prevazilazi u mišljenju, i kao mišljenje koje želi biti neposredno opažanje, priroda, zbiljnost.
^[66] (tj. Hegel stavlja na mjesto onih nepokretnih apstrakcija akt apstrahiranja koji kruži u sebi; time je on zaslužan što je dokazao porijeklo svih tih neprikladnih pojmova koji prema svom porijeklu pripadaju pojedinim filozofijama, što ih je sažeo i umjesto jedne odredjene apstrakcije stvorio kao predmet kritike apstrakciju koja je iscrpljena u cjelokupnom svom opsegu) (zašto Hegel odvaja mišljenje od subjekta, vidjet cemo kasnije; no sada je već jasno da ako nema čovjeka, ni njegovo ispoljavanje bića ne može biti čovječno, dakle, ni mišljenje se nije moglo shvatiti kao ispoljavanje čovjekova bića kao čovječnog i prirodnog subjekta, s očima, ušima itd., koji živi u društvu i svijetu i prirodi.)