Rósa Lśxembśrg

Skipulagsmįl rśssneskra sósķalista

1904


Source: Die Neue Zeit (Stuttgart) 22. įrgangur, 1903-4, annaš bindi. I: b1s. 484-492; II: bls. 529-535.
Translation: Örn Ólafsson
HTML Markup: Jonas Holmgren
Public Domain: Marxists Internet Archive (2008). You may freely copy, distribute, display and perform this work; as well as make derivative and commercial works. Please credit "Marxists Internet Archive" as your source.


Žaš telst til fornhelgra sanninda, aš sósķalķsk hreyfing vanžróašra landa verši aš lęra af eldri hreyfingu žróašri landa. Ég dirfist aš bęta andstęšunni viš žessa setningu: Hinir eldri og žróašri sósķalistaflokkar geta lęrt alveg jafnmikiš af nįnari kynnum af yngri systurflokkum sķnum, og eiga aš gera žaš. Fylgjendur sķgildrar borgaralegrar hagfręši lķta svo į aš efnahagskerfi sem voru į undan aušvaldshagkerfinu séu bara "vanžróun" mišaš viš kórónu sköpunarverksins aušvaldskerfiš. Andstętt žeim, og žó sérstaklega dólgahagfręšingum, lķta marxķskir hagfręšingar į žessi fyrri stig sem sögulega mismunandi, en žó jafnrétthį hagkerfi. Į sama hįtt lķta marxķskir stjórnmįlamenn į sósķalķskar hreyfingar, sem žróast hafa į mismunandi vegu, sem įkvešna sögulega einstaklinga, hverja fyrir sig. Og žvķ betur sem viš kynnumst sömu grundvallareinkennum sósķalista ķ allri fjölbreytni mismunandi félagslegs umhverfis žeirra, žeim mun betur įttum viš okkur į meginatrišum sósķalķskrar hreyfingar, grundvallareinkennunum. Žvķ fremur vķkur hvers kyns žröngsżni sem stafar af stašbundnum sérkennum. Ekki aš ósekju er hinn alžjóšlegi hljómur svo sterkur ķ marxķskri byltingarstefnu, ekki aš ósekju endar endurskošunarhugsunin alltaf į hljómi žjóšarašskilnašar. Greinin sem hér fer į eftir var skrifuš ķ Iskra, mįlgagn rśssneska sósķalistaflokksins, aš beišni ritstjórnarinnar. Hśn ętti einnig aš höfša nokkuš til žżskra lesenda.

 

I

Rśssneskir sósķalistar hafa hlotiš einkennilegt verkefni, einstakt ķ sögu sósķalismans: aš skapa barįttuašferš sósķalista fyrir stéttabarįttu öreiganna ķ einvaldsrķki. Žaš er venja aš jafna ašstęšum ķ Rśsslandi nś viš žęr sem rķktu ķ Žżskalandi žegar lögin gegn sósķalistum voru ķ gildi. Žaš er aš žvķ leyti śtķ hött, aš žį er litiš į rśssneskar ašstęšur śt frį sjónarmiši lögreglu, en ekki stjórnmįla. Hindranirnar ķ götu fjöldahreyfingarinnar, ž.e, skortur į lżšręšislegum réttindum, eru tiltölulega lķtilvęgar. Einnig ķ Rśsslandi hefur fjöldahreyfingunni tekist aš brjóta af sér skoršur "stjórnarskrįr" einveldisins og skapa sķna eigin "stjórnarskrį götuóeiršanna", žótt ófullkomin sé. Og henni tekst žaš įfram, žangaš til hśn vinnur lokasigur į einveldinu. Helstu öršugleikar fyrir barįttu sósķalista ķ Rśsslandi stafa af žvķ aš drottnun borgarastéttarinnar er falin į bak viš ógnarstjórn einveldisins. Žetta ljęr eiginlegum bošskap sósķalista um stéttabarįttu óhjįkvęmilega blę óhlutbundins įróšurs og beinum pólitķskum įróšri žeirra svip lżšręšisbyltingar fyrst og fremst. Lögin gegn sósķalistum įttu einungis aš halda verkalżšsstéttinni utan viš stjórnarskrįna mitt ķ hįžróušu, borgaralegu samfélagi, žar sem stéttaandstęšurnar voru fullkomlega afhjśpašar og blómstrušu ķ žingsalabarįttu. Ķ žvķ lį einmitt hve frįleitar, hlęgilegar žessar ašgeršir Bismarcks voru. Ķ Rśsslandi į nś aš reyna andstęšu žessa, aš skapa sósķalistahreyfingu žó aš borgarastéttin drottni ekki beinlķnis, pólitķskt.

Žetta hefur mótaš mjög sérkennilega hvernig fręši sósķalismans eru ašlöguš rśssneskum ašstęšum, en žaš hefur einnig mótaš įróšursmįl, og skipulagsmįl. Ķ hreyfingu sósķalista er lķka skipulagiš, ólķkt draumsęissósķalisma fyrri tķma, ekki eitthvaš sem bśiš er til meš įróšri, heldur er žaš söguleg afurš stéttabarįttunnar, sósķalistar gęša hana einungis pólitķskri mešvitund. Viš ešlilegar ašstęšur, ž. e. bar sem pólitķsk drottnun borgarastéttarinnar nęr žroska į undan hreyfingu sósķalista, annast borgarastéttin ķ rķkum męli pólitķskan samruna verkalżšsins framan af. "Į žessu stigi", segir ķ Kommśnistaįvarpinu, "žjappast verkamenn saman ķ miklum fjölda ... ekki vegna einingar žeirra sjįlfra, heldur er sameiningin į vegum borgarastéttarinnar". (M/E: Śrvalsrit I, 33). Ķ Rśsslandi hafa sósķalistar hlotiš žaš verkefni, aš lįta mešvitaš starf sitt koma ķ staš sögulegs skeišs, og leiša öreigastéttina beint frį žeirri pólitķsku sundrungu ķ frumeindir, sem er grundvöllur einveldisins, til hins ęšsta skipulagsstigs stéttar ķ markvissri barįttu. Skipulagiš er žvķ sérlega öršugt mįl fyrir rśssneska sósķalista, ekki bara vegna žess, aš žeir verša aš skapa žaš įn allra formlegra réttinda borgaralegs lżšręšis, heldur umfram allt vegna žess aš žeir verša į vissan hįtt aš skapa žaš "śr engu", einsog guš almįttugur, ķ tómarśmi, įn žess pólitķska hrįefnis sem borgaralegt samfélag śtbżr venjulega.

Vandamįliš, sem rśssneskir sósķalistar hafa veriš aš glķma viš ķ nokkur įr, er einmitt umskipti ķ skipulagi. Dreifšir hópar og stašbundnar hreyfingar, algerlega óhįš hvert öšru, samsvörušu undirbśningsskeiši hreyfingarinnar, en žaš einkenndist einkum af įróšursstarfi. En nś žarf aš hverfa til skipulags fyrir sameiginlegar pólitķskar fjöldaašgeršir um allt rķkiš. Gamla skipulagiš var oršiš pólitķskt śrelt og óvišunandi. Žar sem mest įberandi einkenni žess var sundrung og algert sjįlfstęši, stašbundinna hreyfinga sem voru sjįlfum sér nęgar, žį varš kjörorš hins nżja skeišs ešlilega: mišstżring, er skipulagningin mikla hófst. Įherslan į mišstżringu var leišiminni Iskra ķ žriggja įra glęsilegri herferš hennar fyrir undirbśning sķšasta flokksžings, sem raunverulega setti flokkinn į stofn[1]. Sama hugsun drottnaši hjį öllu ungliši sósķalista ķ Rśsslandi. En brįtt kom ķ ljós, į flokksžinginu og žó enn frekar eftir flokksžingiš, aš mišstżring er slagorš, sem er fjarri žvķ aš nį yfir sögulegt inntak og sérkenni skipulags sósķalista. Enn einu sinni kom ķ ljós, aš marxķskur skilningur į sósķalisma veršur ekki settur fram ķ föstum formślum į neinu sviši, ekki heldur ķ skipulagsmįlum.

Ég fjalla hér um bók félaga Lenķns, einhvers fremsta leištoga og barįttu manns Iskra ķ undirbśningi rśssneska flokksžingsins. Bókin er kerfisbundin framsetning į skošunum eindregnustu mišstjórnarsinna ķ rśssneska flokkinum. Žaš sem hér er bošaš, įkaft og tęmandi, er hömlulaus mišstżring. Meginatriši hennar eru annarsvegar aš ašgreina skipulagšar lišsveitir yfirlżstra og virkra byltingarmanna skarpt frį umhverfi žeirra, sem er óskipulagt, en virkt ķ byltingunni. Hinsvegar er strangur agi, og bein śrslitaįhrif mišstjórnar į allt sem stašbundnar deildir flokksins gera. Žaš nęgir sem dęmi, aš samkvęmt žessu hefur mišstjórn vald til aš skipuleggja allar deildir flokksins, og žį lķka aš rįša žvķ hver er ķ hverju einasta rśssneska flokksfélagi, frį Genf og Lüttich til Tomsk og Irkutsk. Hśn hefur vald til aš semja žvķ reglur, leysa žau alveg upp meš valdboši og stofna nż. Mišstjórn getur žannig óbeint rįšiš žvķ hvaša flokksdeildir sitja flokksžing, ęšstu valdastofnun flokksins. Samkvęmt žessu er mišstjórnin hinn eiginlegi, virki kjarni flokksins, allar ašrar deildir eru einungis verkfęri hennar[2].

Lenķn telur aš einmitt žaš aš tengja svo harša mišstżringu skipulagsins viš fjöldahreyfingu sósķalista sé sérlega byltingarsinnašur marxismi, og tilfęrir margar stašreyndir mįli sķnu til stušnings. En skošum mįliš ašeins betur.

Enginn vafi er į žvķ aš mikil mišstjórnarhneigš er almenn meš sósķalistum. Hreyfing žeirra sprettur upp af efnahagsgrundvelli aušvalds sem hneigist til mišstżringar. Barįtta žeirra er innan pólitķsks ramma mišstżršs, borgaralegs stórrķkis. Žvķ eru sósķalistar frį upphafi įkvešnir andstęšingar alls ašskilnašar og bandalagsrķkja. Hlutverk žeirra er aš gęta heildarhagsmuna öreigastéttarinnar ķ tilteknu rķki gagnvart öllum sérhagsmunum einstakra hópa hennar. Žeir hneigjast žvķ ešlilega allsstašar til aš bręša saman ķ samfelldan flokk alla žį hópa sem verkalżšsstéttin skiptist ķ eftir žjóšerni, trśarbrögšum og starfsgreinum. Žaš er ašeins viš sérstakar, óešlilegar ašstęšur einsog t.d. ķ Austurriki, sem žeir neyšast til aš gera undantekningu og fylgja bandalagsskipaninni.

Hvaš žetta varšar, žį hefur aldrei veriš neitt vafamįl fyrir sósķalista ķ Rśsslandi aš žeir myndušu ekki sundurleitt bandalag ótal hreyfinga, ašskilinna eftir žjóšerni og hérušum, heldur yršu žeir aš mynda samstęšan, samheldinn verkamannaflokk rśssneska rķkisins. Allt annaš mįl er hinsvegar meiri eša minni mišstżring, og hvernig henni sé hįttaš, innan sameinašs og samheldins sósķalistaflokks Rśsslands[3].

Mišaš viš formleg verkefni sósķalķsks barįttuflokks viršist mišstżring forsenda barįttuhęfni hans og framkvęmdažróttar, žau fara beinlķnis eftir žvķ aš hve miklu leyti žetta skilyrši er uppfyllt. En sérstakar sögulegar ašstęšur barįttu öreiganna eru hér mun mikilvęgari en tillit til formlegra skilyrša allra barįttuhreyfinga.

Ķ sögu stéttasamfélaga er hreyfing sósķalista hin fyrsta sem į öllum stigum beinist aš skipulagningu fjöldans og beinu, sjįlfstęšu starfi hans.

Žessvegna skapa sósķalistar nś allt ašra skipulagsgerš en fyrri sósķalķskar hreyfingar svosem jakobķnar og blanquistar.

Lenķn viršist vanmeta žetta, žegar hann segir ķ bók sinni, (CW 7, bls. 381), aš byltingarsinnašur sósķalisti sé ekkert annaš en "jakobķni, órjśfanlega tengdur skipulagšri hreyfingu stéttvķsra öreiga" Lenķn įlķtur aš munurinn į sósķalistahreyfingunni og blanquisma sé annarsvegar skipulagning og stéttarvitund öreiganna, hinsvegar samsęri lķtils minnihluta. En hann gleymir aš ķ žessu felst alveg nżtt mat į skipulagshugmyndum, nż merking oršsins mišstżring, og alveg nżr skilningur į gagnkvęmu sambandi skipulags og barįttu.

Bęši var aš Blanquisminn mišašist ekki viš beinar ašgeršir verkalżšsstéttarinnar, né žurfti hann žarafleišandi fjöldaskipulag. Žvert į móti, žar sem alžżšufjöldinn įtti ekki aš birtast į vķgvellinum fyrr en byltingin hęfist, en ašdragandinn var aš lķtill minnihluti undirbyggi byltingarsinnaš valdrįn, žį var beinlķnis naušsynlegt aš ašgreina žann minnihluta skarplega frį fjöldanum, ętti verk žeirra aš takast. Žessi ašgreining var möguleg vegna žess aš ekkert innra samhengi var milli samsęris, sem var starfsemi blanquķskra hreyfinga, og daglegs lķfs alžżšunnar.

Barįttuašferš hreyfingarinnar og nęstu verkefni mįtti įkvarša frjįlslega, einsog mönnum datt ķ hug, žvķ žau voru ekki tengd grundvelli stéttabarįttunnar sjįlfrar. Žvķ mįtti įkveša žetta fyrirfram ķ smįatrišum, sem įkvešna įętlun. Žessvegna uršu virkir félagar hreyfingarinnar ešlilega ašeins framkvęmdaašiljar stefnu sem var mörkuš fyrirfram, utan starfssvišs žeirra sjįlfra, žeir uršu verkfęri mišstjórnar. En žarmeš var komiš annaš atriši mišstżringar samsęrisins, aš einstakar flokksdeildir skuli lśta mišstjórn flokksins algerlega, blint, og śrslitavald mišstjórnar skuli nį śt į ysta jašar flokksins.

Sósķalistar starfa viš gerólķk skilyrši. Sögulega séš vex starf žeirra upp af upprunalegri stéttabarįttu. Žaš žróast ķ žeim dķalektķsku andstęšum aš öreigaherinn safnast ekki saman fyrr en ķ barįttunni sjįlfri, og įttar sig fyrst ķ henni į verkefnum barįttunnar. Skipulagning, upplżsing og barįtta eru hér ekki ašskilin stig, vélręnt og tķmalega, einsog hjį blanquķskri hreyfingu, heldur eru žetta mismunandi hlišar eins og sama ferlis. Annarsvegar er - fyrir utan almennar barįttureglur - ekki til nein tilbśin barįttuašferš, fyrirfram fastįkvešin ķ smįatrišum, sem mišstjórnin gęti hamraš inn ķ félaga sósķalistaflokksins. Barįttuferliš, sem skapar skipulagiš, veldur hinsvegar stöšugum sveiflum į įhrifasvęši sósķalista.

Af žvķ leišir aš mišstżring sósķalistaflokksins getur ekki byggst į blindri hlżšni barįttumanna flokksins, aš žeir skipist vélręnt undir mišstjórnarvald hans. Ennfremur veršur aldrei hęgt aš gera hrein skil į milli žess kjarna stéttvķsra öreiga sem hefur žegar skipulagst ķ fastar lišssveitir flokksins, og lagsins umhverfis žennan kjarna, lags sem er žegar gripiš af stéttarbarįttunni og er aš öšlast stéttarvitund. Aš byggja mišstżringu sósķalista į grunni žessara tveggja reglna, sem Lenķn berst fyrir - į blindri undirskipan allri flokksdeilda, og starfi žeirra ķ smįatrišum, undir mišstjórnarvald, sem eitt hugsar, skapar og įkvešur fyrir alla; ennfremur į skörpum skilum į milli skipulagšs kjarna flokksins og byltingarsinnašs umhverfis hans - žetta viršist mér žvķ vélręn yfirfęrsla į skipulagsreglum blanquķskrar hreyfingar samsęrishópa yfir į sósķalķska hreyfingu verkalżšsfjöldans. Og Lenķn hefur kannski skilgreint sjónarmiš sitt af meiri skarpskyggni en nokkur andstęšinga hans gat, žegar hann skilgreindi, "byltingarsinnaša sósķalista" sem "jakobķna tengda skipulagšri hreyfingu stéttvķsra verkamanna[4]. En raunar eru sósķalistar ekki tengdir skipulagšri hreyfingu verkalżšsstéttarinnar, heldur eru žeir sjįlf hreyfing verkalżšsstéttarinnar. Mišstżring sósķalista hlżtur žvķ aš vera allt öšruvķsi aš gerš en hin blanquķska. Hśn getur ekki veriš neitt annaš en bindandi sameining vilja hins upplżsta strķšandi framvaršar verkalżšsins gagnvart einstökum hópum hans og einstaklingum. Žetta er svo aš segja mišstżring leišandi lags öreigastéttarinnar "į sjįlfu sér", meirihlutavald žess innan eigin skipulagšrar hreyfingar[5].

Žaš veršur ljóst af žessari athugun į žvķ hvaš felst ķ mišstżringu sósķalista, aš naušsynlegar forsendur hennar geta ekki aš öllu leyti veriš til ķ Rśsslandi nś. Žvķ žęr eru: aš til sé verulegt lag öreiga, sem žegar hafa skólast ķ pólitķskri barįttu, og aš žeir geti haft bein įhrif (į opinberum flokksžingum, ķ flokksblöšum, o. s. frv.) til aš móta starf sitt.

Sķšara skilyršiš veršur greinilega ekki uppfyllt fyrr en pólitķskt frelsi kemst į ķ Rśsslandi. En hiš fyrra - myndun stéttvķss, dómbęrs framvaršar öreigastéttarinnar - er aš verša til, og efling žess hlżtur aš verša leišarljós starfsins framundan ķ įróšri og skipulagningu.

Žeim mun meiri furšu vekur fullvissa Lenķns um aš ķ Rśsslandi séu nś žegar allar forsendur til aš koma upp miklum og mjög mišstżršum verkamannaflokki[6]. Og žaš sżnir aftur allt of vélręnar hugmyndir um skipulag sósķalista žegar hann kallar af bjartsżni aš nś žegar sé "ekki öreigunum, heldur mörgum menntamönnum mešal rśssneskra sósķalista naušsyn į sjįlfsuppeldi ķ skipulagningu og aga (CW 7 bls. 387), žegar hann rómar uppeldisgildi verksmišja fyrir öreigana, sem žroski meš žeim aga og skipulagningu frį upphafi (bls. 389)[7]. "Aginn", sem Lenķn į viš, er hamrašur inn ķ öreigana, ekki ašeins ķ verksmišjum, heldur einnig ķ herbśšum, einnig af skrifręši nśtķmans, ķ stuttu mįli, af öllu kerfi mišstżršs, borgaralegs rķkis. En žaš er ekkert annaš en misnotkun į slagorši aš nota oršiš "agi" um svo andstęš fyrirbęri sem annarsvegar vilja- og hugsunarleysi fjölfętts og fjölarma holdmassa sem hreyfir sig vélręnt eftir sprota, og hinsvegar frjįlst samspil mešvitašra pólitķskra ašgerša samfélagshóps; annarsvegar um vélręna hlżšni kśgašrar stéttar, hinsvegar um skipulagša uppreisn stéttar ķ frelsisbarįttu. Ekki meš žvķ aš fylgja įfram aganum sem aušvaldsrķkiš innrętti honum og fęra sprotann bara śr höndum borgarastéttarinnar ķ hendur mišstjórnar sósķalista - heldur meš žvķ aš brjóta žennan aga, rķfa hann upp meš rótum, žannig öšlast öreigar hinn nżja aga - frjįlsan sjįlfsaga sósķalista.

Žaš er ennfremur ljóst af žessum sömu hugleišingum aš mišstżring ķ sósķalķskum skilningi getur ekki veriš algert hugtak sem sé framkvęmanlegt ķ sama męli į öllum stigum verkalżšshreyfingarinnar, heldur veršur aš skilja hana sem hneigš. Framkvęmd hennar žróast įfram ķ takt viš upplżsingu og pólitķska skólun verkalżšsfjöldans, eftir žvķ sem barįtta hans žróast.

Vissulega getur žaš truflaš mjög starf rśssnesku hreyfingarinnar hve mjög vantar į forsendur žess aš mišstżringu verši fyllilega beitt. En žótt ekki verši nś viškomiš meirihlutavaldi upplżstra verkamanna innan flokks žeirra, žį vęri aš minni hyggju rangt aš halda aš "stašgengill žess aš sinni" geti veriš alręši mišstjórnarvalds flokksins og aš žegar verkalżšsfjöldinn geti ekki haft opinbert eftirlit meš starfi flokksstofnana, žį geti mišstjórn bara ķ stašinn haft eftirlit meš starfi byltingarsinnašs verkalżšs.

Sjįlf saga rśssnesku hreyfingarinnar sżnir mörg dęmi um vafasamt gildi mišstżringar ķ žessari sķšastnefndu merkingu. Lenķn dreymir um almįttugt mišstjórnarvald meš nęr ótakmörkušum rétti til afskipta og eftirlits. En žaš vęri greinilega til ills, ef vald žess ętti eingöngu aš nį til tęknilegrar hlišar starfs sósķalista, vera stjórn į ytri tękjum og hjįlpargögnum įróšurs - svo sem aš śthluta flokksritum og skipta skynsamlega nišur fjįrmagni og įróšursgögnum. Žaš hefši žvķ ašeins skiljanlegan tilgang pólitķskt, ef valdiš vęri notaš til aš skapa sameiginlega barįttuašferš, til aš koma af staš miklum stjórnmįlaašgeršum ķ Rśsslandi. En hvaš sjįum viš af umbrotum rśssnesku hreyfingarinnar hingaš til? Mikilvęgustu og frjóustu breytingar į barįttuašferš hennar undanfarinn įratug voru hreint ekki "fundnar upp" af įkvešnum leištogum hreyfingarinnar, hvaš žį af leišandi samtökum, heldur voru žęr ęvinlega sjįlfsprottin afurš hreyfingarinnar sjįlfrar, eftir aš hśn hafši rifiš af sér hlekkina. Žannig hófst fyrsta skeiš eiginlegrar hreyfingar öreiganna ķ Rśsslandi, sem braust śt af frumafli ķ hinu feiknamikla verkfalli ķ Pétursborg 1896 og var upphaf kjarabarįttu öreigafjöldans ķ Rśsslandi. Eins var meš annaš skeišiš - pólitķskar mótmęlaašgeršir į götum śti - žaš var alveg sjįlfsprottiš uppśr stśdentaóeiršunum ķ Pétursborg ķ mars 1901. Nęst uršu mikilvęg hvörf ķ barįttuašferšinni og opnušust nżjar vķddir, žegar fjöldaverkfalliš braust śt "af sjįlfu sér" ķ Rostow viš Don. Įróšur śti į götum var skipulagšur į stašnum, mikill mannsöfnušur śti undir beru lofti, opinberar ręšur. Žetta hefši djarfasti eldhugi mešal sósķalista ekki žoraš aš hugsa sér, fįeinum įrum įšur hefši hann kallaš žetta draumóra. "Ķ upphafi var dįšin" ķ öllum žessum tilvikum. Frumkvęši og mešvituš leišsögn sósķalķskra hreyfinga gegndu įkaflega lķtilfjörlegu hlutverki. Žessi sérstöku samtök voru ekki undir hlutverk sitt bśin, og žaš mį hafa haft töluverša žżšingu. En žaš var žó ekki ašalįstęšan og sķst hitt aš žį var ekki yfir rśssneskum sósķalistum alvoldugt mišstjórnarvald samkvęmt įętlun Lenķns. Žvert į móti, žvķlķkt vald hefši langsennilegast ašeins oršiš til žess aš gera einstakar deildir flokksins enn óįkvešnari, og til aš kljśfa sundur stormandi fjöldann og hikandi sósķalistana[8]. Žetta sama sést ennfremur ķ Žżskalandi og hvarvetna, mešvitaš frumkvęši flokksforystunnar skiptir litlu mįli viš aš móta barįttuašferš. Ķ öllum megindrįttum er barįttuašferš sósķalista ekki "fundin upp" heldur er hśn śtkoman śr sķfelldum, miklum sköpunarverkum stéttabarįttu į tilraunastigi, oft frumstęšrar. Einnig hér fer ómešvitaš į undan mešvitušu, rök hlutlęgs, sögulegs ferlis eru į undan huglęgum rökum gerenda žess. Hlutverk forystu sósķalista er žį einkum ķhaldssemi, žvķ žaš er, einsog reynslan hefur sżnt, fólgiš ķ žvķ aš nżta śt ķ ystu ęsar nżja įvinninga barįttunnar hverju sinni og gera žį brįtt aš virkisvegg gegn frekari nżjungum ķ stórum stķl. Almennt er t. d. dįšst aš nśverandi barįttuašferš žżskra sósķalista fyrir žaš hve merkilega fjölbreytt hśn er, sveigjanleg, og um leiš örugg. En žaš merkir bara aš flokkur okkar hefur ķ dęgurbarįttunni ašlagaš sig dįsamlega aš nśverandi žingręšisgrundvelli ķ smįatrišum. Hann kann aš nżta sér allan žann vķgvöll sem žingręšiš bżšur upp į, og rįša honum samkvęmt grundvallarreglum sķnum. En jafnframt dylur žessi sérstaka mótun barįttuašferšarinnar svo mjög vķšari sjóndeildarhring, aš mikiš ber į tilhneigingu til aš lķta į hina žingręšislegu barįttuašferš sem hina einu eilķfu barįttuašferš sósķalista. Žaš sżnir best žessa afstöšu, aš Parvus hefur įrum saman įrangurslaust reynt aš fį fram umręšur ķ flokksblöšunum um hvernig skyldi haga barįttuašferšinni ef almennur kosningaréttur yrši afnuminn. Og žó gera flokksleištogarnir rįš fyrir žeim möguleika af fullkominni alvöru. Žessa tregšu mį reyndar aš miklu leyti skżra meš žvķ aš žaš er erfitt aš sżna ķ tómu lofti óhlutbundinnar hugsunar śtlķnur og įžreifanlega mynd pólitķskra ašstęšna sem eru enn ekki til, eru sem sagt ķmyndašar. Einnig er sósķalistum mikilvęgast hverju sinni, ekki aš sjį fyrir og semja fyrirfram tilbśna uppskrift aš komandi barįttuašferš, heldur aš halda lifandi ķ flokkinum réttu, sögulegu mati į barįttuašferšum, lifandi tilfinningu fyrir žvķ aš viškomandi skeiš barįttunnar er ekki endanlegt, og aš naušsynlegt sé aš magna hvert byltingarkennt atriši meš tilliti til lokamarks barįttu öreigastéttarinnar.

Ķ ešli hverrar flokksforystu felst óhjįkvęmilega ķhaldssemi. En hśn yrši óžarflega mögnuš į hęttulegasta hįtt, ef hśn ętti aš fį svo algert neitunarvald sem Lenķn vill. Fyrst barįttuašferš sósķalista er ekki samin af mišstjórn, heldur af flokkinum ķ heild, réttara sagt, af hreyfingunni ķ heild, žį er einstökum flokksdeildum greinilega naušsynlegt žvķlķkt svigrśm, aš žęr geti notfęrt sér fyllilega allt sem ašstęšur bjóša upp į hverju sinni til aš efla barįttuna og tilaš geta örvaš sem mest byltingarfrumkvęši. En ķ ešli žess mikla mišstjórnarvalds, sem Lenķn bošar, viršist mér ekki vera jįkvęš sköpunargįfa, heldur ófrjór nęturvaršarandi. Hugsunarhįttur hans beinist einkum aš eftirliti meš flokksstarfinu, ekki aš žvķ aš frjóvga žaš. Hann beinist aš žvķ aš žrengja hreyfinguna, ekki aš žvķ aš lįta hana blómstra, aš žvķ aš hrella hana, en ekki aš žvķ aš žjappa henni saman. Sérstaklega bķręfin viršist žvķlķk tilraun rśssneska sósķalista einmitt nśna. Žeir standa į žröskuldi mikillar byltingarbarįttu til aš kollvarpa einveldinu, frammi fyrir, eša réttara sagt į skeiši įkafrar sköpunar į sviši barįttuašferša og - svo sem sjįlfsagt er į byltingartķmum - flughrašrar śtvķkkunar og sveiflna į įhrifasvęši sķnu. Aš fjötra frumkvęši flokksandans į slķkum tķmum, og vilja girša meš gaddavķr um śtžensluhęfni hans er hann gęti tekiš stökk, žaš vęri aš gera sósķalista aš verulegu leyti fyrirfram ófęra um hin miklu verkefni stundarinnar.

Af žessum almennu hugleišingum um sérstakt inntak mišstżringar sósķalista er aušvitaš ekki hęgt aš leiša skipulagsįkvęši fyrir rśssneska flokkinn. Ešlilega fer gerš žeirra įkvęša endanlega eftir raunverulegum ašstęšum starfsins į viškomandi tķmabili. Og žar sem žetta er fyrsta tilraun til aš skapa mikinn öreigaflokk ķ Rśsslandi er tępast aš bśast viš gallaleysi fyrirfram, skipulagiš veršur aš standast eldraun raunveruleikans. En žaš sem mį leiša af žessum almennu hugmyndum um skipulag sósķalista, žaš eru megindręttirnir, žaš er andi skipulagsins. Og hann śtheimtir, sérstaklega ķ upphafi fjöldahreyfingar, sósķalķska mišstżringu sem samręmir, dregur saman, en ekki nišurskurš og śtilokun. En hafi flokksmenn öšlast žennan anda pólitķsks svigrśms, įsamt skarpri sjón į stefnufestu hreyfingarinnar og innra samręmi, žį munu hornin heflast af hvaša skipulagi sem er, hversu klaufalega sem žaš kann aš vera oršaš. Žaš er ekki oršalag reglanna sem ręšur gildi tiltekins skipulags, heldur merkingin og andinn sem virkir barįttumenn leggja ķ žessi orš.

 

II

Viš höfum nś hugleitt mišstżringu meš tilliti til almenns grundvallar sósķalista og nśverandi ašstęšna ķ Rśsslandi aš nokkru. En nęturvaršarandinn ķ hugmyndum Lenķns og félaga hans um hina ķtrustu mišstżringu er svosem engin tilviljunarkennd śtkoma af mistökum. Hann er tengdur andstöšu viš endurskošunarstefnuna, sem nęr til smįatriša ķ skipulagsmįlum.

"Tilgangurinn meš įkvęšinu um skipulagsmįl er aš smķša nokkuš hvasst vopn gegn hentistefnunni", segir Lenķn (CW 7, bls 271-2). "Žvķ dżpra sem rętur hentistefnunnar nį, žeim mun hvassara žarf vopniš aš vera". Ķ alręši mišstjórnar og strangri afmörkun flokksins meš reglugerš sér Lenķn lķka žann flóšgarš sem dugi gegn straumi endurskošununnar. En sérstök einkenni hennar telur hann vera mešfędda tilhneigingu hįskólamanna til sjįlfręšis, til skipulagsleysis, og andśš žeirra į ströngum flokksaga, į hverskyns "skrifręši" ķ flokkslķfinu. Einungis sósķalķskir "menntamenn" geta stašiš gegn svo óheftu valdi mišstjórnar, segir Lenķn, vegna mešfędds upplausnarešlis žeirra og einstaklingshyggju. Sannir öreigar hljóti hinsvegar, vegna byltingarsinnašrar stéttarvitundar sinnar, aš finna hreint og beint til vissrar sęlu viš žessa stjórnsemi, strangleika og röskleika ęšstu flokksstjórnar sinnar. Žeir skipi sér glašir, luktum augum, undir allar hinar veigamiklu ašgeršir "flokksagans". "Skrifręšiš gegn 1żšręši", segir Lenķn, "žaš er einmitt skipulagsgrundvöllur byltingarsinnašra sósķalista gegn skipulagsgrundvelli hentistefnumanna" (CW 7, bls.394)[9]. Hann leggur įherslu į aš sömu andstęšur mišstżringar og sjįlfręšis komi fram hjį sósķalistum allra landa, žar sem um sé aš ręša andstęšur milli byltingarstefnu annarsvegar og endurbóta eša endurskošunarstefnu hinsvegar. Sérstaklega tekur hann dęmi af sķšustu atburšum ķ Žżskalandi og umręšum sem žar hafa spunnist um meira eša minna sjįlfręši kjördęma. Žótt ekki kęmi annaš til, mętti athugun į hlišstęšum Lenķns vera til nokkurs gagns og fróšleiks.

Fyrst veršur aš benda į aš ķ fullyršingum um mešfędda hęfileika öreiga til sósķalķsks skipulags og ķ tortryggni ķ garš "hįskólamanna" ķ sósķalķskri hreyfingu, felst ķ sjįlfu sér enginn "byltingarsinnašur marxismi", heldur mętti alveg eins sżna fram į skyldleika žessara skošana viš endurskošunarstefnu. Andśšin milli hreinna öreigaafla og sósķalķskra menntamanna, sem ekki eru śr öreigastétt hśn er einmitt samnefnari eftirtalinna strauma: hįlfgeršu stjórnleysingjanna frönsku, sem vilja binda sig viš faglega barįttu einvöršungu og alltaf hafa kallaš: "Méfiez vous des politiciens:" [varist stjórnmįlamenn] ; tortryggni enskra stéttarfélagshyggjumanna ķ garš sósķalķskra "draumóramanna;" og loks, skjįtlist mér ekki, efnahagshyggju[10] Rabotschaja Mysl" (verkalżšshugsun), sem įšur starfaši ķ Pétursborg og flutti žrönga stéttarfélagshyggju til rśssneska einvaldsrķkisins.

Vissulega er ekki hęgt aš neita žvķ aš ķ starfsemi vesturevrópskra sósķalista hingaš til er greinilegt samband milli endurskošunarstefnu og hįskólamanna, og einnig milli endurskošunarstefnu og mišflótta ķ skipulagsmįlum. En žessi fyrirbęri uršu til viš sérstakar sögulegar ašstęšur. Leysi menn žau śr žessu samhengi og hefji žau upp ķ almennar, algildar reglur, žį er žaš höfušsynd gegn "heilögum anda" marxismans, ž. e. gegn hugsunarhętti hans, sögulegri dķalektķk.

Almennt er einungis hęgt aš slį žvķ föstu aš žar sem "hįskólamenn" eru öreigastéttinni framandi aš uppruna, komnir śr borgarastétt, žį nį žeir ekki til sósķalismans ķ samręmi viš eigin stéttarvitund, heldur ašeins meš žvķ aš yfirvinna hana, ķ gegnum hugmyndakerfi. Žvķ hneigjast žeir fremur til hlišarstökkva hentistefnu en upplżstir öreigar. Svo fremi žeir sķšarnefndu hafi ekki glataš lifandi tengslum viš félagslegan jaršveg sinn, öreigafjöldann, gerir bein stéttarvitund žeirra byltingarafstöšuna traustari. En ķ hvaša formi žessi hneigš menntamanna til hentistefnu birtist, hvaša įžreifanlega mynd hśn fęr, sérstaklega ķ skipulagsstefnu, žaš fer eftir félagslegu umhverfi hverju sinni.

Fyrirbęrin sem Lenķn vitnar til mešal žżskra, franskra og ķtalskra sósķalista, eru sprottin śr sérstökum félagslegum jaršvegi, žaš er śr borgaralegu žingręši. Žaš er almennt talaš, sérstök uppspretta nśverandi hentistefnustraums sósķalķskrar hreyfingar ķ Vestur-Evrópu, og žvķ er sérleg hneigš hentistefnunnar til skipulagsleysis runnin uppśr žvķ.

Žingręšiš styšur allar hinar kunnu blekkingar nśtķma endurskošunarstefnu sem viš höfum kynnst ķ Frakklandi, Ķtalķu og Žżskalandi: ofmat į umbótum, samvinnu stétta og flokka, frišsamlegri žróun o. s. frv. En jafnframt er žaš grundvöllur žess aš geta lifaš ķ žessum blekkingum, žvķ jafnvel innan sósķalķskrar hreyfingar skilur žaš hįskólamenn frį öreigafjöldanum sem žingmenn, og hefur žį į vissan hįtt yfir hann. Meš vexti verkalżšshreyfingarinnar gerir žingręšiš hana loks aš stökkbretti til stjórnmįlaframa, gerir hana žvķ gjarnan aš hęli metnašargjarnra borgaralegra skipbrotsmanna. Af öllum žessum atrišum leišir lķka įkvešna hneigš hentistefnusinnašra hįskólamanna mešal vesturevrópskra sósķalista til skipulagsleysis og agaleysis. Žvķ önnur forsenda hentistefnunnar nś er aš sósķalķsk hreyfing er į hįu žróunarstigi, ž. e. til eru įhrifamiklir sósķalistaflokkar. Žeir eru žį sį varnarveggur byltingarsinnašrar stéttarhreyfingar gegn borgaralegum žingręšistilhneigingum, sem žarf aš mola og dreifa, til aš hęgt verši aš leysa virkan kjarna öreigastéttarinnar aftur upp ķ myndlausa kjósendamergš. "Sjįlfręšishneigš" og mišflótti nśtķma endurskošunarstefnu verša žvķ til af mikilvęgum, sögulegum įstęšum og ašlagast prżšilega įkvešnum pólitķskum tilgangi. Žessa hneigš ber žvķ ekki aš skżra meš mešfęddu lauslęti og ręfildómi "menntamanna", eins og Lenķn gerir rįš fyrir, heldur meš žörfum borgaralegra žingmanna, ekki meš sįlarlķfi hįskólamanna, heldur meš stjórnmįlastefnu endurskošunarsinna.

En žessar ašstęšur eru allar ašrar ķ Rśsslandi einveldisins. Žar er hentistefnan ķ verkalżšshreyfingunni ekki tilkomin vegna mikils vaxtar hreyfingar sósķalista, upplausnar borgaralegs samfélags, einsog ķ vestri, heldur vegna pólitķsks vanžroska hreyfingarinnar.

Eins og skiljanlegt er, žį hafa rśssneskir hįskólamenn, sem sósķalķskir menntamenn eru hluti af, miklu óljósara stéttarešli en vesturevrópskir, eru miklu fremur stéttleysingjar ķ bókstaflegri merkingu. Af žvķ hlżst vissulega sem og af ęsku öreigahreyfingarinnar ķ Rśsslandi, almennt miklu vķšara svigrśm fyrir fręšilegt ķstöšuleysi og hentistefnurįf en annarsstašar gerist. Żmist er pólitķskri hliš verkalżšshreyfingarinnar algerlega afneitaš eša hlaupiš žvert yfir ķ trśna į hermdarverk sem eina sįluhjįlparatrišiš og loks kemur hvķldin ķ fśafenjum frjįlshyggjunnar pólitķskt, eša ķ hughyggju Kants heimspekilega. En til sérstakrar virkrar tilhneigingar til skipulagsleysis skortir rśssneska, sósķalķska hįskólamenn aš mķnu viti ekki ašeins beint tangarhald ķ borgaralegu žingręši, heldur lķka višeigandi umhverfi félagssįlfręšilega. Nśtķmamenntamašur ķ Vestur-Evrópu sem helgar sig ręktun žess sem hann telur vera "sjįlf" sitt, og dregur žetta "ofurmennisvišhorf" einnig inn ķ sósķalķska barįttu og hugmyndaheim, hann er ekki dęmigeršur fyrir borgaralega menntamenn yfirleitt, heldur fyrir visst stig ķ sögu žeirra. Žvķ hann er sprottinn uppśr śrkynjašri, rotinni borgarastétt sem žegar er föst ķ vķtahring stéttardrottnunar sinnar. En skiljanlega hneigjast draumórar og hentistefnuórar rśssneskra, sósķalķskra hįskólamanna ķ žveröfuga įtt fręšilega, og taka į sig mynd sjįlfsafneitunar og sjįlfspķningar. Žegar "alžżšuvinirnir" hér įšur fyrr "fóru til fólksins" ž. e. ķ skyldubundinn grķmudans hįskólamanna ķ gervi bęnda, žį var žaš örvęntingaruppįtęki žessara menntamanna, eins og gróf dżrkun "siggborinna handa" hjį fylgismönnum hreinnar efnahagshyggju nżlega.

Reyni menn aš įtta sig į skipulagsmįlunum, ekki meš žvķ aš yfirfęra vélręnt stiršnašar hugmyndir frį Vestur-Evrópu til Rśsslands, heldur meš žvķ aš rannsaka raunverulegar ašstęšur ķ Rśsslandi sjįlfu, žį kemur allt annaš į daginn. Aš eigna hentistefnunni, einsog Lenķn gerir, hrifningu af einhverju sérstöku skipulagi, segjum mišflótta, žaš vęri aš villast į innra ešli hennar. Hentistefnan er söm viš sig, einnig ķ skipulagsmįlum er eina stefnan - stefnuleysiš. Tękin velur hśn alltaf eftir ašstęšum, aš žvķ leyti sem žau henta tilgangi hennar. En sé hentistefnan skilgreind aš hętti Lenķns sem višleitni til aš lama sjįlfstęša byltingarhreyfingu öreigastéttarinnar svo aš hśn žjóni drottnunargirnd borgaralegra menntamanna, žį yrši į upphafsstigi verkalżšshreyfingarinnar aušveldast aš nį žessu marki, ekki meš mišflótta, heldur žvert į móti meš styrkri mišstżringu. Hśn myndi ofurselja ómótaša öreigahreyfinguna fįeinum leišandi menntamönnum. Žaš segir sķna sögu, aš einnig ķ Žżskalandi var til hvor tveggja stefnan ķ skipulagsmįlum ķ upphafi hreyfingarinnar. En žį skorti enn haršan kjarna upplżstra öreiga og žaulreynda barįttuašferš sósķalista. Almennt žżskt verkamannafélag Lasalles bošaši ķtrustu mišstżringu, en Eisenachmenn hinsvegar "sjįlfręši". Og žótt żmis grundvallaratriši vęru vissulega óljós hjį Eisenachmönnum, žį ręktaši žessi barįttuašferš žeirra ólķkt virkari žįtttöku öreiganna ķ andlegu lķfi flokksins, meira frumkvęši verkamanna sjįlfra, yfirleitt miklu sterkari og heilbrigšari fjöldaįhrif en ašferšir Lassallesinna, sem uršu fyrir sķfellt sorglegri reynslu af "einręšisherrum" sķnum. Sönnun žessa er m. a. hve hratt töluveršur blašakostur Eisenachmanna óx śt um allt land.

Almennt talaš um ašstęšur bar sem byltingarsinnašur hluti verkalżšsfjöldans er enn losaralegur, hreyfingin sjįlf reikul, ķ stuttu mįli, žar sem ašstęšur eru svipašar og nś ķ Rśsslandi, žį er samsvarandi hneigš hentistefnusinnašra menntamanna ķ skipulagsmįlum einmitt hörš, drottnunargjörn mišstżring, einsog aušveldlega veršur sżnt fram į. Rétt eins og į seinna stigi ķ žingręšisumhverfi og gagnvart sterkum samheldnum verkamannaflokki er mišflótti žvert į móti samsvarandi tilhneiging hentistefnusinnašra menntamanna.

Einmitt śt frį ótta Lenķns viš hįskaleg įhrif menntamanna į öreigahreyfinguna, er skipulagshugmynd hans sjįlfs mesta hęttan fyrir rśssneska sósķalista.

Ekkert ofurselur raunar unga verkalżšshreyfingu drottnunargirnd menntamanna svo aušveldlega og örugglega einsog aš žröngva hreyfingunni[11] innķ brynju skrifręšislegrar mišstżringar, sem beygir strķšandi verkalżš nišur ķ aš vera žęgt verkfęri "nefndar". Og ekkert ver hinsvegar verkalżšshreyfinguna eins örugglega fyrir misnotkun af hįlfu metnašargjarnra og hentistefnusinnašra menntamanna, eins og aš virkjast ķ byltingarstarfi, žaš eflir pólitķska įbyrgšartilfinningu hennar.

Og žaš sem Lenķn sér ķ vofulķki nśna, getur mjög aušveldlega oršiš įžreifanlegur veruleiki į morgun.

Gleymum ekki aš viš stöndum frammi fyrir byltingu ķ Rśsslandi, ekki öreigabyltingu, heldur borgaralegri. Hśn mun gerbreyta öllu umhverfinu fyrir barįttu sósķalista. Žį munu rśssneskir menntamenn skjótt fyllast mótašri, borgaralegri stéttarvitund. Nś eru sósķalistar einu leištogar verkalżšsfjöldans, en žegar eftir byltinguna hlżtur borgarastéttin og fyrst og fremst menntamenn hennar aš vilja gera fjöldann aš fótstalli žingręšislegrar drottnunar sinnar. Žvķ minna sem sjįlfstjįning, frjįlst frumkvęši og pólitķskur skilningur upplżstasta hluta verkalżšsstéttarinnark er vakinn į nśverandi barįttuskeiši, žvķ meira sem hann veršur leiddur ķ bandi pólitķskt og taminn af mišstjórn sósķalista, žeim mun aušveldari veršur leikurinn fyrir borgaralega lżšskrumara ķ endurnżjušu Rśsslandi. Žeim mun fremur fer uppskeran af erfiši sósķalista nśna ķ hlöšur borgarastéttarinnar ķ haust.

En umfram allt er sjįlf grundvallarhugsunin ķ žessum mišstżringaröfgum röng. Hśn birtist einkum ķ žvķ aš vilja halda hentistefnunni frį verkalżšshreyfingunni meš skipulagsįkvęšum. Undir beinum įhrifum sķšustu atburša mešal franskra, ķtalskra og žżskra sósķalista, hefur greinilega myndast tilhneiging mešal hinna rśssnesku til aš lķta į endurskošunarstefnuna sem utanaš komna ķ verkalżšshreyfinguna, hśn hafi borist žangaš meš borgaralegum lżšręšisöflum, ķ rauninni sé hśn framandi sjįlfri öreigahreyfingunni. Enda žótt žetta vęri rétt, žį myndu reglugeršarskoršur reynast ónżtar gegn innrįs hentistefnuafla. Žvķ žessi mikli straumur manna sem ekki eru śr öreigastétt, inn ķ rašir sósķalista, į sér djśpar uppsprettur, félagslega. En žęr eru ört efnahagshrun smįborgarastéttarinnar, enn örara pólitķskt hrun borgaralegrar frjįlshyggju, og loks žaš aš borgaralegt lżšręši er aš deyja śt. Žvķ er barnaleg blekking aš telja sér trś um aš žessari flóšbylgju verši varist meš hinu eša žessu oršalagi ķ flokksreglum. Reglugeršarįkvęši stjórna ašeins tilveru lķtilla sértrśarhópa eša einkaklśbba. Hversu klókindaleg sem įkvęši eru, hafa žau aldrei getaš stöšvaš strauma sögunnar. Žaš vęri ennfremur alrangt aš halda aš žaš gęti veriš ķ hag verkalżšshreyfingarinnar aš verjast hinu mikla ašstreymi afla sem losna viš įframhaldandi upplausn borgaralegs samfélags. Sósķalistar eru fulltrśar öreigastéttarinnar, en jafnframt fulltrśar allra framsękinna afla samfélagsins og allra hinna kśgušu fórnarlamba borgaralegrar samfélagsskipunar. Žessa kunnu mįlsgrein ber ekki ašeins svo aš skilja aš ķ stefnuskrį sósķalista sameinist allir žessir hagsmunir hugmyndalega. Žessi setning sannast ķ sögulegu žróunarferli žannig, aš sósķalistaflokkurinn veršur smįmsaman hęli sundurleitustu óįnęgjuafla, svo hann veršur sannkallašur flokkur fólksins gegn örlitlum minnihluta rķkjandi borgarastéttar. En nśtķšaržjįningum žessa fjölskrśšuga hóps mešreišarsveina veršur aš skipa algerlega undir lokatakmark verkalżšsstéttarinnar, žį andstöšu, sem ekki er öreigastéttarinnar,veršur aš fella inn ķ byltingarašgeršir öreiganna. Ķ stuttu mįli, sósķalistar verša aš geta ašlagaš sér žessi aškomuöfl, melt žau. En žaš er žvķ ašeins mögulegt, aš öflugt skólaš einvalališ öreiga sé žegar rįšandi mešal sósķalista, einsog nś er ķ Žżskalandi, og kunni tökin į aš draga nišurdrabbaša og smįborgaralega fylgifiska sķna ķ byltingarįtt. Žegar svo stendur į eru ströng mišstżringarįkvęši ķ skipulaginu og strangar reglur um flokksaga mjög hentug sem flóšgaršur gegn straumi hentistefnunnar. Viš slķkar ašstęšur geta skipulagsreglur vafalaust veriš tęki ķ barįttunni gegn hentistefnunni. Žannig hafa žęr reyndar dugaš frönskum byltingarsinnušum sósķalistum gegn flóši samsullsins frį Jaurčs, og žaš er lķka oršiš naušsynlegt aš endurskoša reglur žżska flokksins ķ žessum tilgangi. En einnig žegar svona stendur į, eru flokksreglur ekki ķ sjįlfum sér vopn gegn hentistefnunni, heldur eru žęr ašeins ytra valdatęki žess meirihluta byltingarsinnašra öreiga sem žegar er ķ flokkinum. Sé hann ekki fyrir hendi, žį geta ekki reglur į pappķr komiš ķ staš hans, hversu stķfar sem žęr eru.

En einsog įšur sagši er ašstreymi borgaralegra afla alls ekki eina uppspretta hentistefnunnar mešal sósķalista. Önnur uppspretta felst ķ sjįlfu ešli sósķalķskrar barįttu, ķ innri mótsögnum hennar. Framrįs öreigastéttarinnar til sigurs er heimssögulegt ferli meš žį sérstöšu, aš ķ fyrsta skipti framkvęmir alžżšufjöldinn sjįlfur vilja sinn, gegn öllum rķkjandi stéttum. En hann veršur aš framkvęma hann handan viš nśverandi samfélag, yfirstķga žaš. Hinsvegar getur fjöldinn einungis öšlast žennan vilja ķ daglegri barįttu gegn rķkjandi kerfi, sem sagt einungis innan ramma žess. Aš sameina mikinn alžżšufjölda um markmiš sem liggja handan viš allt hiš rķkjandi kerfi, aš sameina dęgurbarįttu og byltingu, žaš eru dķalektķskar andstęšur sósķalķskrar hreyfingar. Žessvegna veršur öll žróun hennar sigling į milli tveggja skerja, milli žess aš fórna annarsvegar fjöldaešlinu, en hinsvegar lokamarkmišinu, annarsvegar aš hrynja nišur ķ sértrśarsöfnuš, en hinsvegar aš falla yfir ķ borgaralega umbótahreyfingu.

Žaš er žvķ blekking, og sżnir skort į söguskilningi, aš halda aš byltingarsinnuš barįttuašferš sósķalista verši tryggš fyrirfram, ķ eitt skipti fyrir öll, aš verkalżšshreyfingunni verši haldiš frį hlišarstökkum hentistefnu ķ eitt skipti fyrir öll. Raunar leggja marxķsk fręši til gereyšingarvopn gegn öllum grundvallaratrišum hentistefnu. En einmitt af žvķ aš sósķalķsk hreyfing er fjöldahreyfing og skerin sem ógna henni rķsa ekki upp śr mennskum höfšum, heldur af samfélagslegum ašstęšum, žį er ekki unnt aš varast hentistefnuvillur fyrirfram. Hreyfingin veršur aš yfirvinna žęr sjįlf, eftir aš žęr hafa öšlast įžreifanlega mynd ķ starfi. En vissulega yfirvinnur hśn žęr meš vopnum sem marxisminn leggur til. Sé litiš į hentistefnuna frį žessu sjónarmiši, sést lķka, aš hśn er sköpuš af verkalżšshreyfingunni sjįlfri, óhjįkvęmilegt stig ķ sögulegri žróun hennar. Einmitt ķ Rśsslandi, žar sem hreyfing sósķalista er enn ung og stjórnmįlaašstęšur verkalżšshreyfingarinnar svo óešlilegar, ętti hentistefnan aš spretta aš miklu leyti af žessari uppsprettu um sinn, af óhjįkvęmilegri leit og tilraunum meš barįttuašferšina, af naušsyninni į aš samręma dęgurbarįttuna sósķalķskri meginstefnu viš alveg sérstakar, dęmalausar ašstęšur.

En sé žetta svo, žį viršist žeim mun furšulegri sś hugmynd, aš ķ upphafi verkalżšshreyfingar sé hęgt aš banna uppkomu hentistefnustrauma meš žessu eša hinu oršalagi ķ skipulagsskrį. Tilraun til aš verjast hentistefnu meš slķkum pappķrstękjum bķtur ekki į hana, heldur bķtur sjįlfa hreyfingu sósķalista til blóšs. Og sé heilbrigš blóšrįs hennar hindruš žannig, veikir žaš mótstöšuafl hennar ķ barįttunni - ekki ašeins gegn hentistefnu - heldur lķka gegn rķkjandi samfélagskerfi, og žaš ętti sömuleišis aš hafa nokkra žżšingu. Tękiš beinist gegn tilganginum. Rśssnesk verkalżšshreyfing sękir fram, vondjörf og lķfsglöš. Ķ žessari kvķšafullu višleitni hluta rśssneskra sósķalista til aš varna henni vķxlspora meš umsjón alviturrar og sķnįlęgrar mišstjórnar, viršist mér reyndar koma fram sama huglęgni og oft hefur gert sósķalķskri hugsun ķ Rśsslandi skrįveifur. Skrķtileg eru vissulega žau loftköst sem hįttvirtum mannlegum geranda sögunnar žóknast stundum aš taka ķ sögulegu ferli sjįlfs sķn. Sjįlfiš, nišurbrotiš og mölvaš af rśssneska einveldinu, hefnir sķn meš žvķ aš setjast ķ hįsęti ķ byltingarlegum hugmyndaheimi sķnum og lżsa sig almįttugt sem nefnd samsęrismanna ķ nafni "žjóšarvilja" sem ekki er til. En "hluturinn" reynist sterkari, brįtt sigrar hnśtasvipan, žar sem hśn reynist vera "sönn" mynd viškomandi stigs söguferlisins. Loks birtist į svišinu enn réttbornara afkvęmi söguferlisins, rśssnesk verkalżšshreyfing, og fer mjög vel af staš meš aš skapa nś loksins raunverulegan žjóšarvilja ķ fyrsta skipti ķ sögu Rśsslands, En žį steypir "sjįlf" rśssneskra byltingarmanna sér umsvifalaust į haus og lżsir sig aftur almįttugan mótanda sögunnar og nś sem hennar hįtign, mišstjórn sósķalķskrar verkalżšshreyfingar. Hinum djarfa loftfimleikamanni sést bara yfir aš eini gerandinn sem nś getur skipaš žetta hlutverk mótandans er fjöldasjįlf verkalżšsstéttarinnar, sem žrįast viš aš gera sķnar eigin skyssur og lęra sjįlf sögulega dķalektķk. Og segjum aš lokum hreinskilnislega, okkar ķ milli: Vķxlspor sem raunverulega byltingarsinnuš verkalżšshreyfing stķgur, eru ómęlanlega frjósamari og mikilsveršari sögulegra en óskeikulleiki hinnar allrabestu "mišstjórnar".

 


Athugasemdir:

[1] Į įrinu 1903 (30/7 23/8) var 2. žing rśssneska sósķalistaflokksins haldiš ķ Brüssel og London. Žar klofnaši flokkurinn ķ flokka bolsévķka og mensévķka.

[2] Lenķn neitar žessu ķ svari sķnu (CW 7, bls. 472-3) og bendir į aš andstęšingar hans hafi sett inn žetta mikla mišstjórnarvald. Sjįlfur hafi hann bošaš žau frumatriši sem naušsynleg séu hverjum skipulögšum samtökum, en ekki eitt skipulag gegn öšru.

[3] Žessu neitar Lenķn (CW 7, 473-4) og bendir į skjöl žvķ til sönnunar, aš deilan hafi stašiš um hvort mišstjórn skyldi bundin af meirihlutaįkvöršun flokksins (hans sjónarmiš) eša ekki.

[4] Neitaš af Lenķn (CW 7, 475), hann hafi einungis sagt aš skipting sósķalista nś ķ byltingarmenn og hentistefnumenn samsvari aš vissu leyti skiptingu frönsku byltingarmannanna ķ jakobķna og gķrondķna, talaš um svipašar afstęšur, en ekki jafnaš byltingarsinnum nś viš jakobķna.

[5] Ég sé nś ekki betur en aš žetta sé kjarni flokkskenninga Lenķns sjįlfs, sbr. t. d. Bréf til félaga um skipulagsmįl (sept.1902, CW 6,233-50, sérstaklega žó bls. 246-50, um sjįlfstęši stašbundinna félaga), ennfremur: Eitt skref įfram ... kafli N og Q (CW 7, bls. 345-7 og 385). Žżš.

[6] Neitaš af Lenķn (CW 7, 474), hann hafi ašeins sagt aš allar forsendur vęru fyrir žvķ aš fara eftir įkvöršunum flokksžinga, žaš gangi ekki lengur aš hver hópur fari sķnu fram, hvaš sem ęšsta vald flokksins segi.

[7] Neitaš af Lenķn (CW 7, 474): "ekki ég, heldur andstęšingur minn hélt žvķ fram aš ég hugsaši mér flokkinn sem verksmišju. Ég hló aš honum og sżndi fram į aš hann ruglaši saman tvennskonar verksmišjuaga. Žvķ mišur veršur aš segja hiš sama um félaga Rósu Lśxemburg."

[8] Sjį gegn žessu: Lenķn, Hvaš ber aš gera, bls. 175-233, sérstaklega žó bls. 220-233. Ég veit ekki hversu mikinn įgreining er um aš ręša, sbr. rit Rósu hér: Fjöldaverkfall, flokkur og verkalżšsfélög, einkum lok 6. kafla.

[9] Žarna segir Lenķn aš Lśxembśrg missi marks (CW 7, 476), hśn haldi honum almennan fyrirlestur um hentistefnu ķ žingręšislöndum, en segi ekki orš um sérstakt afbrigši hentistefnunnar ķ Rśsslandi, og žį ekki orš um žęr skipulagstillögur sem hann og ašrir hafi fjallaš um į flokksžinginu 1903.

[10] Meš oršinu "efnahagshyggja" reyni ég aš ķslenska oršiš "ökonomismi", en žaš er sś stefna, aš verkalżšur og sósķalistar skuli stunda kjarabarįttu fyrst og fremst, žį komi frelsun verkalżšsins aš öšru leyti ķ kjölfariš. Sbr. Lenķn: Hvaš ber aš gera, t.d. bls. 76-89. Žżš.

[11] Ķ Englandi eru einmitt Fabianar įköfustu talsmenn skrifręšismišstżringar og andstęšingar lżšręšislegs skipulags. Sérstaklega žó Webbs-hjónin. (Ritstjórn Neue Zeit).

 


Last updated on: 10.03.2008